Predavanje autora knjige „ARHITEKTURE–ARCHITECTURES“, Ivana Prtenjaka održano je u srijedu, 1. srpnja u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.
U ovoj knjizi, arhitekt Ivan Prtenjak putem tekstova na hrvatskom i na francuskom jeziku, crteža i fotografija predstavlja i sagledava svoje vrlo gusto djelo, ostvarivano tijekom više od pola stoljeća (1959.-2014.). Ono se odvija između rodne Hrvatske, iz koje se širi u susjedne zemlje, Crnu Goru, Bosnu, Hercegovinu, i Belgije, zemlje udomiteljice, u kojoj istodobno radi od konca šezdesetih godina. Također je osmislio zdanja u Tunisu, Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Francuskoj i Nizozemskoj.
Projekti pojedinačnog i kolektivnog stanovanja, sakralna zdanja, muzeji, javne zgrade, urbani kompleksi, obnove i restauracije, obrađeni su u dvanaest poglavlja koja omogućuju da se cjelina njegove produkcije sagleda kroz tematski pristup. Jedna od glavnih tema je odnos između „Starog i Novog“, odnosno odnos između povijesne baštine i suvremenog stvaranja koje je razvio u brojnim oblicima. Djelo sadrži dva uvodna eseja koja podastiru sintetski pristup djelu Ivana Prtenjaka. Onaj za Hrvatsku napisao je Tonko Maroević, povjesničar moderne hrvatske umjetnosi, pjesnik i akademik, a onaj za Belgiju povjesničar umjetnosti Eric Hennaut, specijalist za arhitekturu, koju Prtenjakovu karijeru smješta u kontekst belgijskih ostvarenja, vezujući ih također za mjesta koja su se istkala između dvaju kulturnih ozračja i nadahnula arhitektova promišljanja.
Prtenjak je realizirao najviše svojih djela u Dubrovniku i Bruxellesu. U svom je predavanju prezentirao genezu svojih projekata u Gradu i usporedio ih sa svojim ostvarenjima u europskoj prijestolnici.
Knjiga je predstavljena, uz popratnu izložbu u Međunarodnom centru za urbanizam i arhitekturu (CIVA) u Bruxellesu, 3.6.2015. i u Muzeju za umjetnosti i obrt (MUO) u Zagrebu, 10.6.2015.

Ivan Prtenjak

Biografija
Ivan Prtenjak je rođen u Plaviću (Hrvatska) 9. lipnja 1939. godine. Nakon srednjoškolskog obrazovanja na Školi primjenjene umjetnosti u Zagrebu, studira na Likovnoj akademiji kod profesora Iblera. Potom diplomira na Fakultetu za arhitekturu u Zagrebu i magistrira povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do 1967., radi kao asistent na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje sudjeluje u programu inventarizacije i restauracije arhitektonske baštine dalmatinske obale, nakon čega nastavlja svoju karijeru kao arhitekt između Hrvatske i Belgije.
U Hrvatskoj je ostvario brojne projekte koji suvremenu arhitekturu integriraju u povijesna mjesta, uglavnom u dubrovačkoj regiji. U svojstvu glavnog projektanta Groupe  Structures u Bruxellesu, između 1968. i 1983. godine osmišljava brojna ostvarenja u Belgiji, Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku. Od 1984. do 1992. radi samostalno, uglavnom na revitalizaciji starih zdanja. Od 1983., kao partner ured Cooparch-RU u bruxellesu, radi na obnovi povijesnih spomenika, te na projektima visoke tehnologije.
Sinteza njegova djela predstavljena je na samostalnim izložbama u zagrebu (Staro i Novo, Muo, 1990.), i u Dubrovniku (U potrazi za Gradom, Palača Ranjina, 2000.). Svoje je projekte izlagao u Zagrebu, Bruxellesu, Minhenu, Londonu, Berlinu, Ateni. Barceloni, Bologni. Rimu. Također je predstavip svoje slikarske radove na izložbi u galeriji L´Angle Aigu u Bruxellesu (1969.) te u Zagrebu (Dafne, 2002.). za svoja ostvarenja u Tunisu, 1995. godine bio je nominiran za Nagradu za arhitekturu Aga Khan. Njegovi projekti suvremne sakralne arhitekture predstavili su Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 1992. Na istom je bijenalu sudjelovao u belgijskom izboru 2002. godine.
Profesionalni put ivana Prtenjaka očituje veliku izvornost. Već više od četrdeset godina njegova profesionalna djelatnost i njegov život podijeljeni su između Bruxellesa i dalmatinske obale. Neprekidno je to kretanje između kozmopolitanske prijestolnice u kojoj se pokušava ustoličiti Europa zasnovana na miroljubivom suživotu, i te „bivše Jugoslavije“ u kojoj ta ista Europa promatra rađanje a zatim buktanje jedinog velikog oružanog sukoba druge polovice 20. stoljeća na njezinu teritoriju. Čini se da je iz tog stalnog sučeljavanja kultura Prtenjak razvio čvrst i diskretan otpor prema svakoj pripadnosti ili pristranoj ideologiji. Ono je bez sumnje odigralo ključnu ulogu u intenzitetu njegova angažmana u svijetu umjetničkog stvaralaštva, u kojem on uvijek nastoji pretočiti prihvaćene i poticajne kulturološke posebnosti u bezvremeni i univerzalni ideal.

Kako je bilo na predavanju, pogledajte u nastavku.