ARHIVA · 2001
| LOVRO ARTUKOVIĆ slike Autorica koncepcije: Jasminka Babić 21. 12. 2001. do 15. 1. 2002. |
 |
 |
 |
 |
 |
Na autobiografskoj motivskoj potki s najčešćim prikazima vlastita lika i lika svoje supruge Marijane, Artuković gradi čitav jedan kompleks referencija na život i umjetnost koja ga okružuje. Tako se u njegovim slikama nalaze intimni prizori iz svakodnevnice prožeti urbanim obilježjima, političkim okružjem, ali često se preklapaju i s citatnom art-fikcijom. Artuković se useljava u slike iz povijesti umjetnosti ili one gostuju u njegovom svijetu suvremnene urbane jedinke. Zbog tako dosegnutog spasonosnog odmaka od medijske pravovjernosti, istodobnim kultiviranjem i samoironijom, slikarstvo Lovre Artukovića zadobiva pečat aktivne, samopromišljajuće umjetničke prakse.
Ovom prigodom izloženo je tridesetak autorovih slika nastalih u razdoblju od 1996 - 2001. Sve ove radove karakterizira mukli kolorizam s tendencijom prema sivilu, a analogno je i raspoloženje koje iz njih očitavamo - ugođaj tišine, strepnje i tjeskobe.
| GABRO RAJČEVIĆ (1912-1943) Retrospektiva: slike, akvareli, crteži, skulptura Autorica koncepcije: Lucija Aleksić 21.12. 2001. do 15. 1. 2002. |
 |
Slikarstvo Gabra Rajčevića razvija se na iskustvima postimpresionizma, ekspresionizma i fovizma, utjecaja pariške škole. Tako ćemo u njegovim slikama pronaći elemente izraza Matissea, Modiglianija, Bonnarda, Soutinea, no njegov će talent, koji se zbog rane smrti nije do kraja razvio, rezultirati osobnim kreativnim doprinosom u kojemu se da očitati pripadnost specifičnom mediteranskom podneblju.
U posljednjim Rajčevićevim radovima s motivima akta u pojedinačnim ili grupnim prikazima sugestivno se i potresno prožima erotika i melankolija.
Ovom izložbom, na kojoj je predstavljeno pedesetak Rajčevićevih ulja, akvarela i crteža te jedna skulptura, nastojimo dodatno upozoriti na vrijedno, nedovoljno valorizirano djelo ovog dubrovačkog slikara.
| PM 20, dvadeset godina 1981-2001 Dvadeset godina Galerije proširenih medija Autori koncepcije: Nevena Tudor i Antun Maračić 24.11. do 15.12.2001. |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Potkraj sedamdesetih godina, konsolidirala se grupa od dvadesetak zagrebačkih umjetnika koji su osjećali potrebu zajedničkog djelovanja, drugačijeg od onog što ga je nudio i nametao tradicionalni institucionalni mehanizam prezentacije umjetnosti. Naglasak je bio na relativizaciji materijalne komponenente rada odnosno na afirmaciji mentalnog, duhovnog njegova aspekta. Bilo da se radilo o slikarstvu, kiparstvu, fotografiji, filmu ili poeziji, matični medij svalog autora podvrgnut je disperziji, minimalizaciji, ekstenziji ili kombinatorici s drugim sredstvima izražavanja, što je uključivalo medijski nomadizam, odnosno prošireno shvaćanje umjetnosti. Nakon okupljanja u Podroomu, prostoru u Mesničkoj ulici, 1981. godine dobiven je prostor unutar zgrade HDLUa, koji postaje Galerija Proširenih medija. Izložbom se predstavlja dvadeset godina djelovanja Galerije Proširenih medija, u kojoj su bili zastupljeni svi stilski oblici suvremenog načina izražavanja, od najrazličitijih pojavnosti nove umjetničke prakse, transavangarde, neoekspresionizma, neoenformela, do neogeometrijskih inačica, kombinacija pop-arta, minimala i konceptualne umjetnosti.
| ANDREJA KULUNČIĆ predstavljanje rada u okviru projekta Dubrovnik - ovdje i drugdje / Dubrovnk - ici et ailleurs Autorica koncepcije: Catherine David 31.10.2001. |
 |
 |
Projekt Dubrovnik-ici et ailleurs, odnosno Dubrovnik-ovdje i drugdje, poznate francuske povjesničarke umjetnosti, likovne kritičarke i kuratorice Catherine David i Umjetničke galerije Dubrovnik započet je u listopadu 2001. godine. Predstavljen je na okruglom stolu Strategija za 21. stoljeće, održanom u završnici kongresa AICA-e u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Specifičnost projekta je u činjenici da se ne ograničava na jednu izložbu, nego traje i razvija se tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Njegova bit je u interaktivnom odnosu suvremenih svjetskih umjetnika prema prostoru izlaganja. Umjetnica koja započinje ovaj projekt je Andreja Kulunčić (1968) čiji se socijalno angažirani radovi ostvaruju pomoću različitih suvremenih tehničkih pomagala uz dominantu interneta i sukreiraju se uz pomoć publike kao koncepcijski uključenog, neophodnog sudionika rada.
| IVAN KOŽARIĆ Kožarić u Galeriji Autor koncepcije: Antun Maračić 7.10. do 20.11.2001 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Temeljnu strukturu izložbe Kožarić u galeriji čine autorova djela iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik, kojima su pridodani i oni koji se nalaze na području Grada. Za ovu prigodu u dvorištu galerije rekonstruiran je i Stog sijena, prvotno postavljen ispred Kneževa dvora u Dubrovniku 1996. u okviru izložbe Otok. Nadalje, izloženi su i radovi iz ciklusa crteži-tekstovi koji su 1994. godine bili prezentirani u Galeriji Kovačka 3 u Dubrovniku.
| DUBROVAČKI SVJETLOPIS Fotografija u Dubrovniku 1848-2001. Autori koncepcije: Marija Tonković i Antun Maračić 18.8.do 16.9.2001. |
 |
 |
Izložba prikazuje pregled dubrovačke fotografije od radova fotografa koji su djelovali u Dubrovniku u sredini, drugoj polovici 19. st. i prvim desetljećima dvadesetog stoljeća (Josip Betondić, Antun Drobac, Silvino Maškarić, Tomaso Burato, Antun Miletić, Cesare Damiani, Ivan Kulišić...) do fotografa posljednjih desetljeća dvadesetog stoljeća i početka dvadeset i prvog stoljeća (Božo Đukić, Željko Šoletić, Miro Kerner, Pavo Urban, Ljubo Gamulin, Mara Bratoš, Marko Ercegović...)
| OD BUKOVCA DO KNIFERA Iz Fundusa UGD Autor koncepcije: Antun Maračić srpanj - kolovoz 2001. |
Izložbom Od Bukovca do Knifera Umjetnička galerija Dubrovnik predstavlja izbor iz svoje bogate zbirke.
Zastupljena su djela Vlaha Bukovca i Mate Celestina Medovića, dvojice umjetnika poteklih s dubrovačkog područja, djelatnih krajem devetnaestog i u prva dva desetljeća dvadesetog stoljeća, utemeljitelja hrvatskog modernog slikarstva.
Nadalje, predstavljena su remek-djela klasika hrvatskog modernog slikarstva prve polovine dvadesetog stoljeća: Mencija Clementa Crnčića, Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Oskara Hermana, Emanuela Vidovića, Milivoja Uzelca i Ljube Babića.
Izbor skulpture organski se nadovezuje na stalni postav u eksterijeru Umjetničke galerije Dubrovnik; predstavljeni su radovi Ivana Meštrovića, Ivana Lozice, Ivana Kožarića, Frana Kršinića, Branka Ružića, Vojina Bakića..
Dubrovačko slikarstvo prve polovine dvadesetog stoljeća predstavljeno je pejzažima i vedutama uglavnom dubrovačkog kraja: postimpresionističkim tendencijama Marka Murata, Nike Miljana i Marka Rašice te kolorističkom ekspresivnošću Ignjata Joba.
Pedesete i šezdesete godine dubrovačkog slikarstva predstavljaju Ivo Dulčić, Antun Masle i Đuro Pulitika s radovima koje karakterizira gusta slikarska tekstura površine, jarki kolorit i stilizacija motiva.
Od hrvatskog slikarstva druge polovine dvadesetog stoljeća izložena su djela na razmeđi figuracije i apstrakcije. Gotovo potpuno dokidanje figuracije svjedoče pejzaži Otona Glihe i Frana Šimunovića, ekspresionističku gestu djelo Ede Murtića, a tendenciju enformelu slike Ljube Ivančića.
Od pripadnika grupe Gorgona (kraj pedesetih, početak šezdesetih godina) koji su se zalagali za nekonvencionalne oblike likovnog izražavanja, mogu se vidjeti radovi Julija Knifera, a hiperrealizam sedamdesetih godina predstavljen je radom Jadranke Fatur.
| MARA BRATOŠ Portreti I, II Autor koncepcije: Antun Maračić 14.7. do 31.7.2001. |
 |
 |
 |
 |
 |
Na crno-bijelim fotografijama Mare Bratoš autoričini su prijatelji, u vanjskim ili unutrašnjim prostorima. Uvijek svjesni kamere, oni poziraju, ali bez egzibicionizma, karakterističnih smiješaka, grimasa, gestike, odnosno truda da pokažu bilo što osim svoje mirne datosti. Pogled fotografkinje, pak, istodobno njeguje prizor i čuva nehaj pristupa uračunavajući atribute ambijenta kao legitimne komponente koje veže uz osobe prijatelja. U drugoj grupi fotografija riječ je o dijapozitivima prevedenim u velika kolor povećanja, snimkama koje su nastale namjenski, s pažljivo organiziranim svjetlom, a prethodio im je složeniji tip komunikacije s uspješnim ljudima iz različitih sfera javnog života. Unatoč nužnim razlikama u odnosu na crno-bijele fotografije, u ovim portretima autorica ne odstupa mnogo od svog uobičajenog programa. I ovdje ona se čuva pretjerane glagoljivosti, zadržava distancu, kultivira “cool” pristup, stvara svijet decentne estetičnosti i pojačanog interesa za plastičko.
| BOŽO JURJEVIĆ Nek' po domu svjetlost sja Autor koncepcije: Berislav Valušek 6.7. do 27.7.2001. |
 |
U seriji performansa pod zajedničkim nazivnikom “Nek’ po domu svjetlost sja” Jurjević je metodama dekompozicije, dislokacije i relokacije aktualizirao, kako svoje privatno, unutrašnje psihičko stanje, tako i jedan širi odnos na relacijama privatno-javno, dom-domovina, otvoreno-zatvoreno ili odvojeno-integrirano. Koristeći vlastito tijelo, dijelove svoje slikarske produkcije, dia-pozitive i video-snimke, u procesu koji možemo nazvati palimpsestnim (transparentno superponiranje vizualnog materijala, svojevrsno “sendvič” preslagivanje i dosnimavanje), Jurjević uvijek ponovno tretira svoju “ulovljenost” bilo negativnim (nemogućnostima), bilo pozitivnim (ljepotom) nabojima.
(Berislav Valušek, iz predgovora kataloga)
| ŽELJKO JERMAN Role, rolice Autor koncepcije: Antun Maračić 23.5. do 10.6.2001. |
 |
 |
Najnovija Jermanova izložba ambiciozan je ambijentalni projekt, izveden iz osam elemenata velikog formata. Role i rolice duge su i uske, industrijski amabalažirane, smotane radne podloge fotopapira na kojima autor izvodi svoje svjetlorise u karakterističnoj tehnici agiranja razvijačem i fiksirom neposredno na emulziji kemijski osjetljivog materijala. U artefaktima ovog umjetnika pronaći ćemo vizualnost i materijal tipa arte povera, konceptualne značajke njegova “patenta” elementarne fotografije, te nadasve-psihološku i plastičku dramu enformela u njegovom najrasnijem mogućem izdanju.
| SPASIMO ARBORETUM ZAJEDNO - SVJEDOČANSTVA IZ TRSTENOGA 10.4.-10.5.2001. |
 |
 |
Izložba fotografija Vjesnikovog fotoreportera Ranka Markovića dio je Vjesnikove akcije u cilju obnove Arboretuma u Trstenome, najstarijeg spomenika vrtne arhitekture u Hrvatskoj.
Na izložbi su prikazani i objekti iz Arboretuma i ljetnikovca Gučetić u obliku art-ambijentalizacije (izgorjeli čempres, pločice za imena biljaka, namještaj..)
| EMANUEL VIDOVIĆ Autor koncepcije: Božo Majstorović 25.2.2001.-25.3.2001. |
 |
 |
Izložbom se prikazuje 45 djela Emanuela Vidovića iz fundusa Galerije umjetnina u Splitu, te 4 djela iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik. Vremenski obuhvaćaju razdoblje od kraja 19. stoljeća, pa sve do 1951. godine, te daju pregled cjelokupnog Vidovićevog stvaralaštva.
| VLAHO BUKOVAC Autor koncepcije: Igor Zidić 19.12.2000. do 3.2.2001. |
 |
 |
Vlaho Bukovac slikar je europskog renomea, pedagog i organizator-začetnik, katalizator i veliki akter umjetnosti hrvatske moderne. Autor izložbe, povjesničar umjetnosti i ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu, gospodin Igor Zidić, izložbu je postavio početkom ove godine u Pragu, gradu u kome je Bukovac proveo posljednje godine svog života. Nakon Praga izložba je obišla Zagreb, Split, Široki Brijeg i Šibenik da bi se sada na kraju godine, inverzno smjeru slikareva životna puta, završila ovdje na izvoru, na mjestu njegova porijekla. Izložba koincidira i sa 55. obljetnicom Umjetničke galerije Dubrovnik koja čuva najveći dio Bukovčeva opusa.