ARHIVA · 2004
| TINA GVEROVIĆ Šest soba (slike, zidni crteži, svjetlosni objekti, video, zvuk) autor: Antun Maračić 23. 10. - 21. 11. 2004. |
 |
 |
 |
 |
 |
Tina Gverović mlada je dubrovačka umjetnica (rođ. 1975.) međunarodnog iskustva i važnosti, dobitnica više domaćih i inozemnih nagrada. Nakon diplome slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, 1997. Tina Gverović nastavila je s postdiplomskim studijem na Jan van Eyck Akademie u Maastrichtu, te studijskim putovanjima u različite evropske zemlje. Trenutno, Tina Gverović živi u Londonu i Zagrebu.
Njezino slikarstvo specifični je citatni model u kome se figurativan izraz koristi za realizaciju prizora koji podsjećaju na teatarsku scenu. Iako zanatski superiorna ta platna ne ustraju na demonstraciji tehnike i iscrpljivanju u goloj virtuoznosti, nego su u funkciji parafraze povijesti umjetnosti i, istodobno, ostvarenju poetske predstave. Osim u slikarstvu, gajeći istu misaonu liniju, Tina Gverović izražava se i u suvremenim medijima, koristeći elektroniku, zvuk, svjetlo, video...
Izložba njenih radova kontinuitet je programskog segmenta Umjetničke galerije Dubrovnik kojim se predstavljaju i na nove pomake u svom radu stimuliraju talentirani mladi dubrovački umjetnici.
| BRACO DIMITRIJEVIĆ Retrospektiva Autori koncepcije: Nena Dimitrijević i Antun Maračić 26.6. do 19.9.2004. |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Već u ranim svojim nastupima u Zagrebu 1968., kada započinje s praksom konceptualne umjetnosti, odnosno umjetnosti u kojoj je misao nadređena materijalu, predmetu, medijskoj i stilskoj dogmi, Dimitrijević uvodi slučaj u proces nastanka djela. To jest, uvodi stvaralački doprinos anonimnih osoba u sferi umjetnosti. Odričući se u prevratničkom zanosu statusa umjetnika i patosa koji ovaj podrazumijeva, zadovoljava se ulogom primalje, odnosno "aranžera", dakle ulogom onoga koji organizira uvjete nastanka djela. Smatrajući urbani eksterijer, ulicu, kućnu vežu, svojim atelijerom (i galerijom), Dimitrijević proširuje kako pojam umjetnosti tako i mjesto njezina nastanka, prezentacije, difuzije. Njegova institucija slučajnog prolaznika koju uspostavlja 1969. g. izraz je radikalnog skepticizma, ali i vjere u mogućnost simbolične korekcije povijesne nepravde ili greške, čin slavljenja slučaja kao nekog višeg, tajanstvenog oblika kozmičke zakonitosti.
Slučajni prolaznik - kao slika u novinama, u katalozima izložbi, kao gigantska fotografija na fasadi gradske kuće, bista u parku ili u muzeju u svojstvu ravnopravne alternacije spomeniku slavnoj povijesnoj osobi, kao junak u čiju se čast priređuju prijemi i večere - postaje uznemirujući komunikacijski šum, poremećaj u društvenim sustavima koji se na taj način efikasno stavljaju u pitanje. Jednaki princip nagrizanja konvencionalno postojeće hijerarhije vrijednosti, izjavama-tvrdnjama koje prate instalacije ili afirmacije anonimnih entiteta (Ovo bi moglo biti mjesto od povijesnog značaja ili Ovo bi moglo biti remek djelo), Dimitrijević primjenjuje i na mjesta, datume, na svakodnevne predmete...
| SLIKA I OBJEKT Zbirka suvremene umjetnosti Filip Trade Autori koncepcije: Antun Maračić i Tomislav Kličko 22. 5. do 12. 6. 2004. |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Izložba radova iz zbirke moderne i suvremene umjetnosti koja uključuje autore od pedesetih godina 20. stoljeća do danas. Izloženo je preko 150 djela od 45 autora. Između ostalih to su: Aleksandar Srnec, Vlado Kristl, Ivo Gattin, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Braco Dimitrijević, Goran Trbuljak, Edita Schubert, Boris Demur, Igor Rončević, Boris Cvjetanović, Matko Vekić, Ivana Franke, David Maljković, Paulina Jazvić, Kristijan Kožul...
Kontinuirano se razvijajući od godine 1992. da bi dosegla broj od tristotinjak umjetnina, zbirka Filip Trade postala je jedna od najbrojnijih, ali i, što je mnogo važnije, najsustavnije oblikovanih kolekcija hrvatske umjetnosti. Zbirka je, što je dobro vidljivo na izložbi u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, relevantan presjek suvremene hrvatske umjetnosti s pojedinim djelima koja pripadaju samom vrhu poslijeratne umjetničke produkcije.
Energija i veselje susreta s umjetničkim djelima njezina vlasnika Tomislava Klička, potpomognuta stručnim savjetima nekoliko povjesničara umjetnosti (Zvonko Maković, Leonida Kovač, Krešimir Purgar) stvorili su ozbiljnu zbirku koja raste i razvija se u dosluhu sa svojim vremenom.
| DUBROVAČKI LIKOVNI TRENUTAK - SLIKARSTVO I KIPARSTVO ocjenjivački sud: Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Igor Zidić 16. 4. do 9. 5. 2004. |
 |
 |
 |
 |
 |
Ova izložba ima za namjeru pokazati aktualno stanje plastičke umjetnosti, ponajprije slikarstva i kiparstva, na području Grada i regije. Likovnoj publici omogućuje se uvid u aktualna lokalna umjetnička događanja, a umjetnicima je to potrebna mogućnost verifikacije svog rada. Posebno je važno da se radi o žiriranoj izložbi, kao i činjenica da su članovi žirija ugledni hrvatski povjesničari umjetnosti i likovni kritičari Igor Zidić, Tonko Maroević i Zvonimir Mrkonjić čiji relevantni sud uključuje istodobno potrebnu distancu i bliskost s dubrovačkom scenom.
| VLAHO BUKOVAC - CAVTAT slike 31. 1. do 14. 3. 2004. |
 |
 |
Na ovoj izložbi "oproštajno" se pokazuju djela, koja će odskora biti u stalnom postavu obnovljene Bukovčeve kuće u Cavtatu. Riječ je o sedamdesetak djela iz različitih razdoblja rada Vlaha Bukovca, o autoportretima, portretima, aktovima, figuralnim kompozicijama, pejzažima, metaforičkim i simbolističkim prikazima...
Manji dio izložene cjeline čine i radovi Bukovčevih kćeri Ivanke i Jelice, unuke Lele Radosavljević, te Olge Solovjeve.
Svi ovi radovi evakuirani su iz Cavtata u Dubrovnik 1991. godine na početku Domovinskog rata.